Svibanj 2009. - Plaće u housing sektoru

Go down

Svibanj 2009. - Plaće u housing sektoru Empty Svibanj 2009. - Plaće u housing sektoru

Postaj  InChY on 3/6/2009, 22:07

Slijedi pismo koje sam poslao jednom svom radniku koji se nakon jednodnevnog odlaska u rat poželio vratiti nazad u kompaniju. I vratio se nazad raditi. Svaka mu čast!


Naravno da te primam. Ti si jedan od najboljih radnika. Jedino gledam plaće koji drugi nude i ne vjerujem. Kuću prodajemo za 495 kuna + PDV = 499,95. Drvo je minimalno 200 kuna. Dakle ostane 295. Da ništa ne zaradim (da sam na čistoj nuli) po proizvedenoj jedinici (200 ih ide u kuću) znači ispadne 1,475 kuna. Radnik skilla 6 i wellnessa 98 proizvest će 13,32 dijela što iznosi 19,647 kuna. Kada bih zbrojio subvencije od 50 kuna, opet bez zarade, dakle 345 / 200 * 13,32 = 22,977. Ova dvojica s q2 housing tvrtkama nude plaće od 23 i 25 kuna. Ne znam kako oni računaju, ali to je svakako poslovanje u minusu. Ne mogu ti dati toliku plaću to ti je jasno iz izračuna. Što oni žele time postići, pogotovo dSokre, ne znam. Pretpostavljam da želi uništiti konkurenciju ili je jednostavno izgubi živce, ne da mu se više računati i želi sve, da oprostiš, razje____.



Mogu ti ponuditi 19 kuna. Sve iznad je neisplativo. Žao mi je, ali ako želiš raditi kod njih neću zamjeriti. Oni će ili propasti ili smanjiti plaće kroz neko vrijeme. Nadam se da neće uspjeti uništiti Agram construct, ne zbog zarade koja je minimalna, već zbog radnika.

Kraj pisma!


Zašto poslodavci nude nerealne plaće? Da privuku radnike naravno. Što kasnije planiraju, poslovati s minusom? Naravno da ne, smanjit će plaće ili povećati cijene da mogu pozitivno poslovati. Neki ne računaj ili ne znaju računati pa nude plaće jednostavno malo veće od drugih da bi privukli nove radnike. Kasnije se čude kako negativno posluju i zatvaraju tvrtke. Drugi pak to rade svjesno želeći na taj način uništiti konkurenciju. Kada konkurencija bude uništena ili sama odustane od poslovanja, moći će raditi što žele. Treći, pak, izgube živce i žele jednostavno uništiti i sebe i tržište. U većim zemljama slični se ispadi brzo rješavaju apsorpcijom nerealnih ponuda u velikom broju radnika. Broj tvrtki je velik i takav poduzetnik, bilo slučajno ili namjerno, jednostavno ne može uništiti konkurenciju te na kraju sam propada. U eHrvatskoj ponuda radne snage je malena, pogotovo u housing sektoru. Broj poslodavaca je također ograničen te je moguće kroz neko vrijeme jako utjecati na tržište. U poslovanju naših tvrtki u eSAD-u i eKanadi nikada nisam vidio nerealne ponude za plaće. Takve ponude gdje u startu radnik prima veću plaću nego što zaradi (čak i s velikim wellnessom preko 95 i sa skillom u gornjoj polovici traženog opsega). Ako se takva ponuda i pojavi, odmah se neutralizira velikim priljevom radnika i uzrokuje propadanj dotičnog poslodavca. Kod nas gdje svega nekoliko tvrtki posluje u građevinskom sektoru puno je izglednije uništavanje konkurencije ili, vjerovatnije, poticanje konkurencije da sama odustane. Na poslovnom tržištu sve je dozvoljeno. Kao i u ljubavi i ratu. Međutim, sve troje imaju velike posljedice. U konačnici će ovakvo ponašanje dovesti do propadanja tržišta, smanjenja plaća, i porasta cijena.

Nemadavno je Ministarstvo rada i socijalne skrbi odobrilo subvencije građevinskom sektoru. Treća im je misao pritom bila smanjenje cijene kuća. Druga im je misao bila povećanje plaća radnicima. Prva im je misao bila stabilizacija i poticanje građevinskog sektora. Zašto onda Ministarstvo ne reagira na ovakve situacije na tržištu koje zasigurno vode do destabilizacije? Zašto Ministarstvo ne reagira na svjesno uništavanje građevinskog sektora? Zašto Ministarstvo uopće više isplaćuje subvencije kada pojedinci, što iz neznanja što iz monopolističkih težnji, koriste te subvencije kako bi lakše uništili građevinski sektor.


Hvala na glasu kolega skukan. Ti imaš skill 4.38, wellness 95.2

Izračun produktivnosti:
W= 0,5 x 4.38 x 2 x (1+2x95.2/100) x 1 x 1.5 x 0.5 = 9.53

Kuće prodajemo po 495 kuna bez PDV-a. 400 jedinica drveta potrebnih za Q2 kuću dođe oko 220 kuna. Netko možda ima svoje tvornice drveta, imamo i mi, ali u konačnici je tako svejedno posluju li one negativno ili housing tvrtka. 495 kuna za kuću - 220 za drvo = 275 kuna. Svaka kuća ima 200 proizvodnih jedinica. Dakle bez ikakve zarade za poduzeće radnik bi po proizvedenoj jedinici trebao imati 345/200 kuna odnosno 1,375. Za 9,53 proizvedenih jedinica to iznosi 13,1 kunu. Napominjem da je to s wellnessom od 95,2. Zarada koja bi ostala kolegi dSoKre-u je 0. Eventualno mu ostane subvencija.

Hipotetski radnik levela 7,5 i wellnessa 90 proizveo bi 15,75 jedinica odnosno 21,65 kuna. Kada bismo zbrojili i subvenciju od 50 kuna i smanjili cijenu drveta s 220 na nerealnih 180 kuna taj bi isti radnik proizveo vrijednosti 1,825 * 15,75 = 28,75 kuna. dSoKre mu nudi 32 kune. A što bi tek bilo da mu ne dođe radnik skilla 7.5 i wellnessa 90, nego netko skilla 7.06 i wellnessa 68.29.


Naposljetku se čudimo kada vidimo fluktuacije na ehrvatskom tržištu. Kasnije se poslodavci žale da ne mogu poslovati. Kasnije imamo nestašice proizvoda ili pak tržište preplavimo prevelikom količinom proizvoda ispod cijene. Naposljetku radnici dobivaju otkaze jer ih poslodavci više ne mogu plaćati.

Zašto Vlada napokon ne pokrene adekvatan sustav obrazovanja poduzetnika. Istina, najbolje je sve prepustiti tržištu. Ali dok naposljetku tržište sve samo ne izregulira, tko zna tko će opstati. I u kakvim će uvjetima živjeti.


Da ne ispadnem ljen, ubacio sam u program za izračun produktivnosti plaće koje je dSoKre ponudio radnicima. Kada bi sve radnike tako plaćao, jednako i pravedno, proizvodnja jedne kuće bi ga stajala 447 kuna. Ako je prodaje po 500 kuna i dobije 50 kuna subvencije, ostane mu dakle 103 kune za 400 jedinica drveta. Jedinica drveta je oko 0,50 kuna što bi bilo sve skupa oko 200 kuna za drvo. Pohvalio se da ima svoje drvo 30% jeftinije i da unatoč takvim plaćama još ostvaruje veliki profit.

Je li to zaista istina? I je li istina da takvim velikim povećanjem plaća samo želi pomoći radnicima, a nikako mu na pameti nije bilo uništavanje konkurencije kako bi mogao zagospodariti tržištem? Procijenite sami!
InChY
InChY

Broj postova : 469
Join date : 11.05.2009

[Vrh] Go down

[Vrh]


 
Permissions in this forum:
Ne moľeą odgovarati na postove.